Ulaznice.hr

Tomislav Krobot: Trois scenes za simfonijski orkestar – praizvedba

Autor o skladbi:

Kao što joj samo ime kaže, skladba Trois scènes sastoji se od tri dijela različitih ugođaja. Iako je djelo jednostavačno, jasno se razaznaju tri cjeline. Prvi dio pisan je kao svečani koral koji otvara kompoziciju. U drugom dijelu udaraljke stvaraju dojam koračnice nad kojima se, kao i ostinatom u kontrabasima, grade akordi u koje se postupno pridružuju nove orkestralne skupine. Između drugog i trećeg dijela nalazi se kratki prijelazni dio. Treći dio započinje iznošenjem različitih melodijsko-ritamskih obrazaca u drvenim puhačima, koji postaju ostinato do kraja kompozicije. Gudački instrumenti donose pokretne akorde identične strukture poput onih u drugome dijelu. Limeni puhači najprije donose kratke akorde - signale. Naposljetku se u limenim puhačima javlja svečana repriza korala s početka kompozicije.

Camille Saint-Saëns: Prvi koncert za violončelo i orkestar u a-molu, op. 33

Impresivna, virtuozna i zadivljujuća poema za solo violončelo uz pratnju orkestra skladana je 1872. godine. Posvećena je belgijskom čelističkom virtuozu A. Tolbecqu. Mladom Saint-Saënsu savjetima o koncepciji skladbe pomogao je cijenjeni skladatelj Franz Liszt. Posebnost ove zvukovne fantazije za violončelo i orkestar je eksponiranje kako virtuoznih tako i pjevnih linija u potpunom skladu s prozračnom orkestralnom pratnjom. Slavni francuski skladatelj veliku pažnju pridaje duhovitom stiliziranju glazbenih detalja, a solističku dionicu obogaćuje mnogim virtuoznim kadencama koje solistu daju veliku slobodu izraza. Najznačajnije odlike ovog koncerta (skladanog u cikličkoj formi) su neposredna melodijska invencija, svježina i produhovljenost zvuka, pogotovo solističke dionice violončela od zanosnog uvoda do maestralnog finala.

Henri Tomasi: Koncert za saksofon i orkestar

Francuski skladatelj Henri Tomasi (1901.-1971.) skladao je svoj Koncert za saksofon kao virtuoznu zadanu ispitnu skladbu za Pariški Konzervatorij i posvetio ga umjetniku Marcelu Muleu. Skladateljeve melodijske, harmonijske i pogotovo ritmičke ideje pod velikim su utjecajem popularne glazbe sredine 20. stoljeća (osobito jazza). Tomasijevo mediteransko porijeklo čujno je posebno u posljednjem, uzbudljivom stavku Gyration koji opisuje brze plesne motive u prštavom finalu skladbe.

Frédéric Chopin: Prvi koncert za klavir i orkestar u e-molu, op.11

Savršena, vrsna glazbena freska „pjesnika klavira“ – kako ga volimo nazivati, plod je majstorovih najdubljih proživljavanja romantičke životnosti kako u Chopinovo vrijeme tako i danas.

Koncert u e-molu neizostavan je na repertoaru svakog uzornog pijanista zbog individualizma interpretacije „jeu perlé“, tj. biserne tehnike sviranja. Praizvedba Prvog koncerta u e-molu održana je 2. listopada 1830. godine u Varšavi, gdje je kao solist nastupio sam veliki Chopin praćen gromoglasnim pljeskom.