Ulaznice.hr

August Šenoa tvorac je moderne hrvatske književnosti i prvi punokrvni hrvatski romanopisac. Pisao je mnogo i u dvadesetak godina književnog djelovanja stvorio značajan opus. Ako su svi svjetski realisti izašli iz Gogoljeve kabanice, svi hrvatski izašli su upravo ispod Šenoine, jer su nastavili razrađivati njegovu tematiku ugledajući se u njegove likove, situacije i zaplete.

Upravo stoga važno je novim generacijama približiti značajno Šenoino djelo i na kazališnoj pozornici. Iako je najveći umjetnički domet Šenoa ostvario kao romanopisac, u njegovom književnom opusu važno mjesto zauzimaju i Povjestice, pripovjedna djela u stihu s motivima iz povijesti ili iz narodne predaje. Nastala po motivima narodne bajke, najpoznatija Šenoina povjestica svakako je POSTOLAR I VRAG. Radnja je, kao i u svim narodnim bajkama, vrlo čvrsto strukturirana, s jasnom poukom da dobro uvijek pobjeđuje. Siromašan postolar Hinko hranitelj je obitelji, no iako je radio danju i noću, njegova su djeca bila više gladna nego sita. U očaju postolar je zatražio pomoć, bilo čiju, pa čak i vražju. Kada se na njegovim vratima doista pojavi vrag nudeći pomoć, postolar pristaje na ponudu i obeća vragu da će nakon sedam godina poći s njim u pakao. Godine izobilja prolaze, a u postolarevu kuću slučajno svrati putnik namjernik, a zapravo božji glasnik. Ne znajući tko mu je gost, postolar ga s veseljem ugosti, a božji glasnik zauzvrat mu obeća ispuniti tri želje. Mudri postolar zaželi tri naizgled neobične želje, no upravo će mu one omogućiti da pohlepnog vraga triput uhvati u zamku, te na kraju otpremi praznih ruku natrag u pakao, spasivši tako svoju dušu. Kao obvezni lektirni naslov za šeste razrede osnovnih škola povjestica POSTOLAR I VRAG dramaturški je najzanimljivija i kao takva često je bila postavljana na kazališnim pozornicama (najčešće izvođene bile su dramatizacije Mladena Širole i Luke Paljetka). Redateljica Saša Broz, u ovoj najnovijoj dramatizaciji Zinke Kiseljak, postavila je na pozornicu kazališta Trešnja arhetipsku priču o postolaru i vragu ispričanu iz pozicije trenutka u kojem živimo, trenutka u kojem se duše olako prodaju i zbog mnogo banalnijih razloga, trenutka u kojem je važnije imati nego biti. Uz naglašene komične elemente koji proizlaze iz sukoba onoga što mislimo da nam treba i onoga što nam doista treba, neizostavan dio ove predstave su i autorski songovi Borne Šercara.